Prilozi Marina Držića
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 20 | Nivo: Filozofski fakultet

Uvod
Nastup Marina Držića na dubrovačkoj sceni bio je iznenadan i žestok, a nije ga se moglo usporediti ni s kojim književnim prethodnikom. Većinu je svojih djela napisao u šestom desetljeću 16. st., a dobar dio svog spisateljskog vremena proveo je omražen od mnogih svojih sugrađana i optužen za plagijat.
S tim svojim neprijateljima Držić se često obračunavao putem svojih književnih djela, a to je posebno vidljivo u njegovim poslanicama i prolozima te posveti jedine knjige koju je izdao Pjesni ujedno stavljene s mnozim drugim lijepim stvarmi. Osim obračunavanja s protivnicima, iz Držićevih se prologa mogu iščitati i njegovi politički stavovi te njegova poetika i filozofija, a upravo je to cilj ovog seminara.
Kako je takvo iščitavanje usko vezano uz život dubrovačkog pisca, nakon uvodnog dijela iznesen je životopis Marina Držića u kratkim crtama, a potom su napisani sadržaji prologa o kojima će se u ovom seminarskom radu pisati, a to su prolozi Tirene, Dunda Maroja, Skupa i Grižule.
Nakon sadržaja u seminaru se nastavlja s analizom prologa, a prvo o čemu se govori jest zbiljski i zamišljeni svijet koji se na sceni sukobljava, izmjenjuje ili miješa.
Držić prologe koristi i za rješavanje osobnih sukoba s neistomišljenicima što se može prepoznati u Tireni i Dundu Maroju, a u seminarskom radu je uspoređeno s posvetom njegovoj jedinoj izdanoj knjizi (Marin Držić svojim prijateljem).
Držićevi politički stavovi bili su svakako neprihvatljivi za dubrovačku oligarhiju, njegovo neslaganje s njima kulminiralo je pisanjem urotničkih pisama Cosimu I. Mediciju, a svi ti podaci bacaju svjetlo i na tumačenje Držićevih djela, napose prologa.
Držićevi provokativni stavovi često se mogu pravilno iščitati tek poznavanjem njegovih urotničkih namjera budući da se Držić služio metaforičkim jezikom pišući o Njarnjas-gradu te ljudima nazbilj i ljudima nahvao.
Rasprava u seminarskom radu završava se problematiziranjem Njarnjas-grada i liberte u Dubrovniku.
Prolozi Marina Držića
O Marinu Držiću
Marin Držić rodio se vjerojatno 1508. u pučkoj obitelji. Još prije njegova rođenja obitelj je izgubila svoj imetak, a zbog toga i plemićku titulu. Iz toga je razloga Držić bio prisiljen čitavog života snalaziti se i izbjegavati neimaštinu, a siromaštvo je vjerojatno i razlog njegova zaređenja. Osim zova za svjetovnim životom, koji je kod njega uvijek bio jak, Držić je imao i drugu veliku želju kojoj dugo nije mogao udovoljiti, a to je želja za obrazovanjem. U Dubrovniku se neko vrijeme izdržavao različitim poslovima, među ostalim, bio je i orguljaš dubrovačke katedrale, a prema nekim podacima znao je svirati jedanaest instrumenata. Vetranovićeva tužba Na priminutje M. Držića nabraja osim orgulja još šest instrumenata koje je pjesnik svirao: leut (lutnja), violune (danas kontrabas), kordium, flautu, kornet i klavičembalo. U tridesetoj godini, uz malu pomoć Republike (trideset zlatnika) odlazi na školovanje u Sienu. Boravak u Sieni i susret s ostalim talijanskim gradovima presudno su djelovali na oblikovanje njegova kazališna i književnoga lika, te njegovih političkih pogleda.

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com